Pozivanje Rusije na odgovornost

Kršenja međunarodnog prava

EU je odlučan u namjeri da spriječi da međunarodni zločini počinjeni u Ukrajini i protiv nje prođu nekažnjeno.

Zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i zločin agresije smatraju se najtežim kršenjima međunarodnog prava, koja se nazivaju i najtežim (međunarodnim) zločinima.

Ukrajina istražuje više od 152 000 slučajeva navodnih međunarodnih zločina, a sumnja se da je njihov stvarni broj i veći.

Kazneni progon ruskih zločina u Ukrajini

Kako bi pomogla u koordinaciji prikupljanja dokaza, Komisija je podržala osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) u Haagu, kao dio postojećeg zajedničkog istražnog tima koji podupire Eurojust. Centar podupire koordinaciju nacionalnih istraga zločina agresije protiv Ukrajine.

Komisija također nastavlja podupirati postojeće mehanizme:

• osiguravanjem više od 10 milijuna eura za kapacitete Međunarodnog kaznenog suda od početka invazije
• jačanjem Ureda ukrajinskog glavnog tužitelja s više od 6 milijuna eura za informatičku i drugu opremu te pomoć savjetodavne misije EU-a u okviru savjetodavne skupine EU-a, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine za najteže zločine
• pripremom Eurojusta: u skladu s izmijenjenom Uredbom o Eurojustu Agencija može sigurno čuvati, pohranjivati i analizirati dokaze povezane s međunarodnim zločinima u novoj bazi podataka
• podupiranjem Eurojusta i Europola, koji djeluju kao koordinacijski centri za nacionalne istrage koje provode države članice EU-a 
• koordinacijom s našim međunarodnim partnerima kako bi se osigurala odgovornost i globalni odgovor. 

Kazneni progon zločina agresije

Počinitelj zločina agresije protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge zemlje općenito je najviše političko i vojno vodstvo neke zemlje. Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, pripojenje uporabom sile, bombardiranje i vojnu blokadu luka, a Rusija je sve to počinila.

Budući da Rusija nije država stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, Sud u postojećim okolnostima nije nadležan za zločin agresije. Komisija i visoka predstavnica podupiru rasprave u okviru središnje skupine za osnivanje Posebnog suda za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine.

U svibnju 2025. međunarodna koalicija, uključujući Komisiju, Visokog predstavnika, Vijeće Europe i Ukrajinu, postigla je dogovor o uspostavi Posebnog suda.  

U lipnju 2025. Ukrajina i Vijeće Europe potpisali su Sporazum o uspostavi Posebnog suda. Nakon uspostave Posebni sud će pozvati ruske političke i vojne čelnike na odgovornost za zločin agresije. 

Plaćanje za nanesenu štetu

EU nastoji zajamčiti da Ukrajina i njezin narod dobiju potpunu naknadu za štetu uzrokovanu ruskom agresijom. U tu se svrhu EU pridružio Registru štete za Ukrajinu, u početku kao pridruženi član, a od srpnja 2024. kao punopravna sudionik.

Registar je uspostavljen u okviru Vijeća Europe, a namijenjen je evidentiranju prihvatljivih zahtjeva za naknadu štete, gubitka ili ozljede povezane s ruskom agresijom u Ukrajini i protiv nje. Kategorije štete obuhvaćaju materijalno uništenje, tjelesnu i psihičku štetu, prisilno raseljavanje i gubitak članova obitelji.

EU podupire Registar davanjem godišnjeg doprinosa i sudjelovanjem na sastancima Konferencije sudionika.

Registar će biti uključen u Povjerenstvo za naknadu štete, tijelo koje će odlučivati o zahtjevima i utvrđivati vrijednost naknade koju Rusija treba platiti. U tijeku su pripreme za osnivanje Povjerenstva za naknadu štete. EU poduzima potrebne korake za sudjelovanje u predstojećim pregovorima.

Komisija je u ožujku 2022., nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, osnovala radnu skupinu „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje”. Cilj je te radne skupine kaznenopravnim sredstvima osigurati učinkovitiju provedbu mjera ograničavanja EU-a, prvenstveno zamrzavanja imovine.

Radna skupina, kojom upravlja Komisija, državama članicama te agencijama i tijelima EU-a (Eurojust, Europol i EPPO) omogućuje da surađuju u provedbi EU-ovih mjera ograničavanja i borbi protiv kršenja sankcija.

Radna skupina blisko surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući radne skupine iz Ukrajine i zemalja članica skupine G-7.

Primjenom interdisciplinarnog pristupa radna skupina pridonijela je osmišljavanju novih provedbenih alata, kao što je dobrovoljno otkrivanje vlastitog kršenja sankcija, koje je uključeno u 13. paket sankcija, ili Direktiva (EU) 2024/1226 o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenja mjera ograničavanja, koja je donesena u travnju 2024.

Na temelju doprinosa radne skupine Eurojust redovito unakrsno provjerava popis pojedinaca i poduzeća koje je EU sankcionirao u odnosu na podatke Eurojusta o postojećim predmetima, dok je Europol pokrenuo operaciju OSCAR kako bi unakrsno usporedio popise sankcija EU-a u odnosu na dostupne operativne podatke, utvrdio poveznice s organiziranim kriminalom i pranjem novca te podržao praćenje i zapljenu imovine stečene kaznenim djelima. Dosad je zaplijenjeno više od 2 milijarde eura imovine.

Uklanjanje zakonodavnih nedostataka

Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se sankcije EU-a u potpunosti provode i da se njihovo kršenje nipošto ne isplati. Pravo EU-a se postrožava, i to:

• jačanjem pravila EU-a o oduzimanju i povratu imovine
• usklađivanjem kaznenih djela i kazni za kršenje sankcija EU-a
• obvezivanjem svih osoba uvrštenih na popis za primjenu sankcija EU-a da objave podatke o svojoj imovini u EU-u.

Cilj je pojačati odvraćajući učinak sankcija EU-a i državama članicama pružiti pravne alate za oduzimanje što više imovine ako je povezana s kaznenim djelom.

Ponovna izgradnja Ukrajine

Imovina Središnje banke Rusije u vrijednosti većoj od 210 milijardi eura imobilizirana je u EU-u.

EU je poduzeo nekoliko koraka kako bi iskoristio izvanredne prihode ostvarene upravljanjem ruskom državnom imovinom koja je imobilizirana u EU-u.

EU je 2024. donio model neočekivanih doprinosa, kojim se omogućuje iskorištavanje tih prihoda za daljnju potporu Ukrajini. Ovisno o kamatnim stopama, ti će prihodi vjerojatno donositi od 2,5 do 3 milijarde eura godišnje. 

U kolovozu 2025. Europska unija primila je 1,6 milijardi eura neočekivanih prihoda od kamata na novac u blagajni od imobilizirane imovine Središnje banke Rusije, koja se nalazi u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira.

Osim toga, nakon sastanka na vrhu čelnika skupine G-7 u lipnju 2024. EU je donio relevantne pravne akte za provedbu modela zajmova za ubrzanje izvanrednih prihoda prema kojem će se navedeni izvanredni prihodi upotrijebiti za otplatu zajma u iznosu od 45 milijardi eura koji su Ukrajini odobrili partneri iz skupine G-7. Doprinos EU-a tom programu dosegnut će 18 milijardi eura i ta će se sredstva do kraja 2025. preusmjeriti Ukrajini u obrocima putem novog zajma makrofinancijske pomoći. 

^{Posljednji put ažurirano: 22. kolovoza 2025.}