Papers by Siniša Zrinščak
Rad po~inje opisom dru{tveno-religijske situacije na prijelazu ti-su}lje}a u zapadnoj i isto~noj ... more Rad po~inje opisom dru{tveno-religijske situacije na prijelazu ti-su}lje}a u zapadnoj i isto~noj Europi. Premda je u zapadnoj Europi dominantan trend sekularizacije, a u isto~noj revitalizacije religije, ovi trendovi ne mogu objasniti niz drugih individualnih i dru{tvenih promjena, posebice onih koji se odnose na javnu ulogu religije. Suvremena europska dru{tva te{ko se nose, izme|u ostaloga, sa zahtjevima za javnom religijskom ekspresijom, posebice manjinskih, netradicionalnih, religija. Neadekvatnost kla-si~nih koncepata sekularizacije, odnosa privatne i javne sfere te liberalno shva}enih ljudskih prava demonstrira se prikazom radova Joséa Casanove i Davida Herberta. Iako dijelom na razli-~ite na~ine, oba pose`u za konceptom civilnoga dru{tva koji omogu}uje opis javnoga djelovanja i javne uloge religije u modernom i kasnomodernom dru{tvu. Koncept civilnoga dru{tva nudi i analiti~ko razumijevanje socijalne funkcije religije -kako one na razini klasi~nih socijalnih intervencija, tako i one na razini socijalnoga zagovaranja, odnosno kriti~ke dru{tvene uloge. Na kraju rada analiziraju se rezultati istra`ivanja op}e populacije te istra`ivanja eklezijalnih pokreta o javnom i socijalnom djelovanju Crkve u hrvatskom dru{tvu. I oni govore o proturje~noj stvarnosti, novim socijalnim potrebama te mogu}nostima i ograni~enjima crkvenoga djelovanja. Time ponovno demonstriraju interpretativnu, premda ne i normativnu, analiti~ku korisnost redefinicije javnoga i privatnoga unutar suvremenih dru{tvenih okolnosti.
Polazeći od činjenice da su žene u društvenom smislu heterogena kategorija, u radu se afirmira vi... more Polazeći od činjenice da su žene u društvenom smislu heterogena kategorija, u radu se afirmira višeglasje kao pristup ženskim iskustvima. Prezentirani su i analizirani podatci istraživanja provedenog u udrugama bošnjačke nacionalne zajednice (Vijeće bošnjačke nacionalne manjine, Aktiv »Bošnjačka žena«) te Islamskoj zajednici u Sisku. Istraživanje se temelji na kvalitativnoj metodologiji, a u tekstu se prezentira materijal dobiven u fokusnim skupinama. Potvrđena je početna hipoteza o opstojnosti tradicionalnog poimanja rodnih predodžbi, rodnih uloga i njihovih izvedbi. Ispitanici legitimaciju rodnih uloga temelje na spolu, kulturi i religiji. Tradicionalne rodne uloge reflektiraju se i u privatnoj sferi (podjela poslova u obitelji, roditeljstvo) i u javnoj sferi (manjinskoj zajednici, tržištu rada). Iako su granice rodnih uloga poimane čvrstim i nepromjenjivim, zabilježena je težnja k fleksibilnijoj i egalitarnijoj podjeli uloga i poslova u obitelji među ispitanicama mlađe dobi. Unatoč specifičnosti iskustava, detektirana su i univerzalna iskustva koja Bošnjakinje/Muslimanke dijele s ostalim građankama (nezaposlenost, manje plaće, mobbing...), čime se ne samo naglašava dijalektički odnos univerzalnih i partikularnih ženskih iskustava, nego se utire put daljnjim propitivanjima odnosa roda, etničnosti i religije. Ključne riječi: rodne uloge, žensko iskustvo, manjinska zajednica, obitelj, socijalna skrb, Bošnjaci, islam Uvod Tijekom povijesti feminističke su teoretičarke i aktivistice naglašavale sličnosti među ženama i isticale razlike žena u odnosu na muškarce. No, ta
U prilogu se analiziraju odabrani aspekti proizvodnje i publiciranja znanstvenih časopisa, a u ok... more U prilogu se analiziraju odabrani aspekti proizvodnje i publiciranja znanstvenih časopisa, a u okviru rasprave o mjestu i budućnosti hrvatskih znanstvenih časopisa. Autor ponajprije iznosi neke najosnovnije činjenice o javnom fi nanciranju znanstvenih časopisa u proteklim godinama, njihovoj međunarodnoj vidljivosti te povezanosti časopisa s kriterijima napredovanja u znanstveno-nastavna zvanja. Potom se analiza sužava na časopise u području društvenih znanosti (a ponajviše časopise u znanstvenom području sociologije) pri čemu se, temeljem autoru dostupnih podataka, raspravlja o referiranosti časopisa, udjelu domaćih i stranih tekstova te kvaliteti recenzentskog postupka. U zaključnom osvrtu ističu se ključni problemi izdavanja časopisa, a koji se ponajviše odnose na promociju dobre uredničke prakse i učenje iz međunarodnih iskustava. Posebno se naglašava povezanost časopisa s razvojem znanosti, ukorijenjenost znanosti (a posljedično i časopisa) u hrvatsku kulturu i hrvatski jezik, te se iz te perspektive ističe važnost daljnjeg fi nanciranja časopisa, uz istodobne još snažnije poticaje podizanja kvalitete znanstvenih časopisa.
velikim i vrlo različitim očekivanjima upravljenima prema ovoj smjeni, a manje o mogućim stvarnim... more velikim i vrlo različitim očekivanjima upravljenima prema ovoj smjeni, a manje o mogućim stvarnim implikacijama imenovanja novog nadbiskupa. To je i razlog što smo suočeni s popla vom posve arbitrarnih rasprava o tome što i kako Crkva treba raditi u konkretnoj situaciji. Upravo, stoga, sociologijska reinterpretacija nastoji problem razvoja crkveno-državnih odnosa razumjeti, prije svega, iz komparativne europske i postkomunističke perspektive. Povijest razvoja odnosa Crkve i države u Europi vrlo je instruktivna, ali i toliko različita da je svaki pokušaj sažimanja toga iskustva vrlo rizičan . Usprkos tome, može se ipak uočiti jedna zakonita tendencija tj. činjenica da je europska po vijest, uza sve napetosti i različite povijesne okolnosti, najvećim dijelom obilježena velikom ulogom pojedinih crkvi koja je, čak i danas, oličena u konceptu državnih, privilegiranih crkvi, crkvi s posebnim statusom itd. Dovoljno je navesti primjere i današnjega zakonskog statusa Anglikanske crkve u Velikoj Britaniji (Church of England, Church of Wales, Episcopal Church of Scotland i Church of Ireland), pozicije Luteranske crkve u Švedskoj i Norveškoj kao državne crkve, privilegij automatskog djelovanja Katoličke crkve i Protestantske crkve u Njemačkoj kao ustanova javnoga, a ne civilnoga prava (što automatski pripada svim ostalim vjerskim zajednicama pa privilegij djelovanja kao ustanova javnoga prava moraju posebno zahtijevati, što ne znači da će im to biti automatski i odobreno), pozicije Katoličke crkve u Italiji i Španjolskoj itd. 1 Sagledavanjem ovakve zakonske regulative, ali i njenoga djelovanja u suvremenim društvenim uvjetima, pokazuje da su, zapravo, modernizacijski sadržaji društvenog razvoja u velikom opsegu redefinirali značenje ove regulative, ali i odredili daljnje djelovanje crkvenih institucija prema lokalnim društvenim prilikama i potrebama. 2 Pokazuje se, stoga, da u socio logiji religije i dalje vrijedi onaj već stari metodologijski naputak D. Martina koji ulogu religi je sagledava u kontekstu specifičnih povijesnih i sadašnjih društvenih prilika pa se može i reći da često navođeni primjeri Poljske i Irske (a danas možemo dodati i Slo vačke i Hrvatske) kao europske iznimke, zapravo, samo potvrđuju opće pravilo djelovanja vjerskih zajednica. Kontekst reinterpretacije današnjega djelovanja etabliranih Crkvi u Europi jest tzv. eu ropski obrazac religijskog vjerovanja bez pripadanja . Ova sintagma, koja se već naveliko rabi, na najbolji način opisuje dinamiku religijskih promjena koja ide u smjeru di versifikacije vjerovanja u obliku svojevrsnoga individualnog "brikolaža" te pluralizacije, a ne iščeznuća toga vjerovanja. Potvrđuje se, stoga, da je europski moderni i postmoderni kon tekst obilježen stvaranjem svoga vlastitoga i specifičnoga duhovnog obzorja, koji se uvelike razlikuje od drugih područja, a prvenstveno od SAD-a -ali se ne može tvrditi da njega napro sto nema ili da je društveno sasvim nerelevantan (Harvieu-Leger, 1989; 1990). 3
Revija za socijalnu politiku, 2012
Revija za socijalnu politiku, 1999
Rad analizira sustave zdravstvene politike u svijetu prikazujući, ponajprije, društvene čimbenike... more Rad analizira sustave zdravstvene politike u svijetu prikazujući, ponajprije, društvene čimbenike kojima komparativna socijalna politika procjenjuje suvremeni razvoj zdravstvenih sustava: ekonomski okvir, demografska kretanja, epidemiološki trendovi, društveni kontekst i državna organizacija. Pozornost je, posebice, posvećena ekonomskim mogućnostima izdvajanja za zdravstvo, društvenim kretanjima koja uvjetuju poskupljenje zdravstvenih troškova te različitim državnim modelima financiranja i organizacije zdravstvenih sustava. U drugom se dijelu rada prikazuju aktualni problemi organizacije i razvoja zdravstvenih sustava u pojedinim zemljama svijeta, pri čemu se identificiraju različiti načini odgovora pojedinih država na iste ili slične izazove. Na kraju rada analiziraju se neke najosnovnije tendencije koje će određivati budući razvoj sustava zdravstvene politike, kao što su tendencije decentralizacije i privatizacije, načini pristupa zdravstvenim uslugama iprava građana, pokušaji kontrole i ograničavanja zdravstvenih troškova i sl. Ključne riječi: sustavi zdravstvene politike, financiranje i organizacija zdravstvene skrbi, zdravstveni troškovi, privatizacija u zdravstvu UVOD Key words: health policy systems, financing and organisation of health care, expenses for health, privatisation in health care.
Revija za socijalnu politiku, 2003
Rad se temelji na rezultatima istraživanja Europskog istraživanja vrijednosti (European Values St... more Rad se temelji na rezultatima istraživanja Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study) provedenoga u Hrvatskoj 2008. godine na uzorku od 1525 ispitanika, punoljetnih građana Republike Hrvatske. Uspoređeno je stanje religioznosti u Hrvatskoj s obzirom na 1999. godinu, kad je na istoj populaciji, istim upitnikom, provedeno prvo istraživanje. Istraživane su osnovne dimenzije religioznosti. Zanimalo nas je postoje li značajni pomaci u dinamici religioznoga života u Hrvatskoj te u kojem smjeru oni idu. Dobiveni rezultati upućuju na to da je religioznost u Hrvatskoj i dalje visoka i stabilna, premda su vidljive i neke značajne promjene. Na pojedinim indikatorima bilježimo blagi pad religioznosti, posebice s obzirom na konfesionalnu identifikaciju, pohađanje vjerskih obreda te javnu ulogu Crkve, gdje se bilježi značajan pad povjerenja u Crkvu, napose u njezinu sposobnost da adekvatno odgovori na moralna, duhovna, obiteljska i socijalna pitanja. S druge strane, mnogi su indikatori stabilni, pa u europskom kontekstu Hrvatska i dalje pripada religioznijim zemljama. Važan rezultat istraživanja jest uvid u dinamiku promjena u strukturi religioznosti. Tako je registrirano povećanje udjela mlađih i smanjenje udjela starijih među religioznima, kao i povećanje udjela muškaraca i smanjenje udjela žena.
Social policy: history, systems, glossary
Prvi dio udžbenika tematizira socijalno pitanje kroz povijest te povijesni razvoj institucija i m... more Prvi dio udžbenika tematizira socijalno pitanje kroz povijest te povijesni razvoj institucija i mehanizama socijalne politike. U drugom djelu autori komparativno predstavljaju pojedine sustave socijalne politike: mirovinske, zdravstvene, zaposljavanja, socijalne pomoci, obiteljske, stambene, te angažmana civilnog drustva. Treci je dio pojmovnik s objasnjenjima kljucnih pojmova socijalne politike i engleskim prijevodima pojmova.
Pravci budućeg razvitka sustava socijalne pomoći i socijalne skrbi Republike Hrvatske
Revija Za Socijalnu Politiku, Mar 1, 2001
Ovaj je prilog drugi dio teksta “Reforma sustava socijalne pomoci i socijalne skrbi”, kojeg su au... more Ovaj je prilog drugi dio teksta “Reforma sustava socijalne pomoci i socijalne skrbi”, kojeg su autori priredili za dionicu “Mirovinski sustav i socijalna skrb”, a u okviru projekta Strategija razvitka Republike Hrvatske: Hrvatska u 21. stoljecu . Autori isticu da je u skladu s gospodarskim i socijalnim razvojem nužno izvrsiti reformu u socijalnom sustavu. Sustav socijalne pomoci i socijalne skrbi mora se transformirati sukladno nacelima aktivne socijalne države. To znaci da treba biti usmjeren na suzbijanje siromastva i socijalnu integraciju marginalnih socijalnih skupina.
Revija Za Socijalnu Politiku, 2003
Republika Hrvatska ima izrazito centralizirani sustav socijalne skrbi, pa tako i socijalnih služb... more Republika Hrvatska ima izrazito centralizirani sustav socijalne skrbi, pa tako i socijalnih službi. Centralizaciju su najviše uzrokovale ratne prilike i tranzicija u tržišnu ekonomiju, koje su osjetno povećale siromaštvo i druge oblike socijalne ugroženosti stanovništva. Danas se u promijenjenim, donekle stabiliziranim prilikama, nužno nameće potreba reforme sustava socijalne skrbi. U tome decentralizacija socijalnih službi predstavlja bitnu komponentu. Reforma bi trebala omogućiti da korisnici, umjesto objekta, postanu subjekt sustava socijalne skrbi. To znači da se njihove potrebe trebaju artikulirati u lokalnoj zajednici i da korisnici ravnopravno s drugim akterima sudjeluju u kreiranju i primjeni socijalnih programa. Decentralizacija podrazumijeva lokalno socijalno planiranje, pluralizam aktera socijalne politike i aktivnu ulogu korisnika. Radi ostvarivanje svojih programa, socijalne službe se moraju horizontalno povezivati sa službama zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja, pravosuđa. Razumljivo je da još uvijek postoje snažne prepreke decentralizaciji socijalnih službi, ali isto tako postoje značajni poticaji za decentralizaciju, o čemu se govori u ovom prilogu. Decentralizaciju treba izvoditi postupno, uz primjenu u eksperimentalnim jedinicama, promovirajući dobru praksu, što bi pomoglo u pronalaženju prikladnih rješenja. U radu se predlaže raspodjela osnovnih nadležnosti između triju razina odlučivanja u sustavu socijalnih službi: središnje i županijske razine te razine općina i gradova, kao i pravce budućih promjena.
Socijalna politika Hrvatske
... dr. se. Ivan Cifrić Prof. dr. se. eljko Pavić Prof. dr. se. eljko Potočnjak Urednik Prof. d... more ... dr. se. Ivan Cifrić Prof. dr. se. eljko Pavić Prof. dr. se. eljko Potočnjak Urednik Prof. dr. se. Vlado Puljiz Lektor Goran Pavlić Likovno rjeenje naslovnice Vladimir Buzolić-Stegu Tajnica Marina Dimić Vugec Za nakladnika Prof. dr. se. ...
Socijalna politika: povijest, sustavi, pojmovnik
Socijalna politika Hrvatske, 2. izd
Decentralizacija socijalnih slu�bi. Nacrt modela
Rev Soc Polit, 2003
Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj
* Dr. sc. Gojko Bežovan, redoviti profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sve... more * Dr. sc. Gojko Bežovan, redoviti profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (full professor at the Chair of Social Policy, Faculty of Law, University of Zagreb) ** Dr. sc. Jasminka Ledić, redovita profesorica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Sustavi socijalne politike
Uploads
Papers by Siniša Zrinščak